Prakuratura Varšavy nie budzie rasśledavać źniknieńnie Anatola Kotava
Polskaja prakuratura admoviłasia rasśledavać kryminalnuju spravu ab źniknieńni biełaruskaha palityčnaha aktyvista Anatola Kotava. Pra admovu na zapyt vydańnia raskazaŭ pres-sakratar Varšaŭskaj akruhovaj prakuratury Piotr Skiba, piša «Biełsat».

«Asoba, jakoj datyčyć paviedamleńnie, nie źjaŭlajecca hramadzianinam Polščy, dziejańni suprać jaje nie adbyvalisia na terytoryi Respubliki Polšča, i niama padstaŭ śćviardžać, što hramadzianie Polščy mahli b być datyčnyja da mahčymaha ździajśnieńnia złačynstva», — havorycca ŭ adkazie žurnalistam.
Turcyja pieradała ŭ Polšču materyjały pra pieramiaščeńnie Kotava. Zhodna ź imi, aktyvist pry prachodžańni pamiežnaha kantrolu ŭ Stambule vykarystoŭvaŭ biełaruski pašpart, a nie «ženieŭski», jaki jamu vydała Polšča pry nadańni statusu mižnarodnaj abarony.
Krynica vydańnia, blizkaja da śledstva, śćviardžaje, što klučavoj viersijaj źniknieńnia Kotava, jakuju razhladali polskija śledčyja, była jahonaja mahčymaja ahienturnaja dziejnaść, supraca z vyviedkaj i sproba atrymać dostup da namieśnika kiraŭnicy Abjadnanaha pierachodnaha kabinietu i staršyni Narodnaha antykryzisnaha ŭpraŭleńnia Paŭła Łatuški. Paźniej Kotava nibyta adchilili ad apieracyi, kab praduchilić razhałošvańnie.
Pavodle BRC, da hetaj viersii treba stavicca krytyčna, bo paŭnavartasnaha rasśledavańnia polskaja prakuratura nie pravodziła, a rasśledavalniki majuć dadzienyja, jakija śviedčać, što źniknieńnie nie było dobraachvotnym rašeńniem aktyvista.
Situacyju z Kotavym prakamientavaŭ Pavieł Łatuška: «Usie hetyja hady jon sprabavaŭ naładzić suviaź z pradstaŭnikami elity ŭ Miensku i vyrašyć biełaruskuju prablemu praź ich. <…>. Niekalki razoŭ dziakujučy jamu ja kamunikavaŭ z byłymi premjer-ministrami Biełarusi. Dumaju, u jaho atrymałasia zahłybicca ŭ spravu, i jon trapiŭ u pastku śpiecsłužbaŭ».
Anatol Kotaŭ 21 žniŭnia 2025 hoda prylacieŭ z Varšavy ŭ Stambuł. Adtul dabraŭsia da partovaha horadu Trabzon, padniaŭsia na bort jachty i źnik.
Biełaruski rasśledavalnicki centr razam z Deutsche Welle i OCCRP pry dapamozie inicyjatyvy «Rabočy ruch» i padtrymańni «Kibierpartyzanaŭ» praviali rasśledavańnie źniknieńnia Anatola Kotava. Vyniki apublikavali 18 červienia.
Anatol Kotaŭ, pavodle rasśledavalnikaŭ, źnik u vyniku spłanavanaj apieracyi i trapiŭ u ruki Fiederalnaj słužby biaśpieki Rasii.
Rankam 22 žniŭnia, pavodle krynicy BRC, jachta spačatku padyšła da bierahu ŭ vakolicy Suchumi, a zatym rasijanie zahadali viarnucca — u port Ačamčyra, što taksama ŭ Abchazii, ale pablizu punktu pamiežnaj słužby FSB Rasii. Pakul Kotaŭ spaŭ u kajucie, kapitan patelefanavaŭ u port, kab atrymać dazvoł na švartavańnie, jamu adkazali čakać u mory tranśfiernaha karabla. Zamiest taho da jachty padyšoŭ rasijski vajskovy karabiel bierahavoj achovy. Bierahavuju achovu vyklikali rasijskija pasažyry jachty — jany śćviardžali, što ŭnačy Anatol Kotaŭ nibyta napiŭsia, napaŭ na ich i źbiŭ (znajomyja Kotava apisvajuć jaho jak niaschilnaha da hvałtu).
Novyja detali źniknieńnia Anatola Kotava. Jachta ź im źmianiła kurs na Abchaziju, dzie jaho vyvieli supracoŭniki FSB. Ale vykradańnie ci insceniroŭka?
«Handlar zbrojaj Sierych moh vykraści Kotava, kab zdać jaho biełaruskim śpiecsłužbam i zasłužyć uvahu Łukašenki» — Stanisłaŭ Ivaškievič
«Chutčej, kamiercyjnaja razborka». Apiejkin ahučyŭ svaju viersiju źniknieńnia Kotava
Kamientary