Kultura3333

Anatolu Sidareviču — 65

1 sakavika spaŭniajecca 65 hadoŭ historyku Anatolu Sidareviču. Heta čałaviek-encykłapiedyja: daśledčyk nacyjanalnaha ruchu XX stahodździa, adzin z adradžalnikaŭ biełaruskaj sacyjał-demakratyi.

Anatol Sidarevič naradziŭsia na chutary Doŭhi Les na Pinščynie. Sa śniežnia 1966 jon pracavaŭ u rajonnaj haziecie «Savieckaje Paleśsie» (Hancavičy).

U 1967 na pracoŭnym stale Sidareviča byli znojdzienyja jahonyja dziońniki, dzie ŭtrymlivałasia krytyka leninizmu i Lenina. Tady volnadumstva kaštavała aŭtaru zvalnieńnia z pracy.

Sidarevič padtrymlivaŭ aktyŭnyja suviazi ź minskimi demakratyčnymi kołami, pierš za ŭsio z takimi ludźmi, jak Aleś Razanaŭ, Viktar Jarac, Leŭ Bartaš… Uletku 1968 jaho znoŭ zvolnili z pracy, na hety raz u sielskim kłubie.

U žniŭni 1968 Sidarevič adkryta vykazvaŭsia suprać akupacyi savieckimi vojskami Čechasłavakii.
Tady jaho pryvieźli ŭ Baranavickaje adździaleńnie KHB dla «prafiłaktyčnaj razmovy», dali papiaredžańnie za «antysavieckuju ahitacyju» i «padtrymku zamiežnaj kontrarevalucyi».

Kali ŭ vieraśni 1968 Sidarevič zachvareŭ na zapaleńnie lohkich,

jaho z Hancavičaŭ padmannym šlacham pieravieźli ŭ psichijatryčnaje adździaleńnie 2-j Minskaj kliničnaj lakarni.
Sidarevič vyjšaŭ ź psichijatryčnaha adździaleńnia tolki ŭ studzieni 1969. Ale i nadalej jon byŭ pad nahladam KHB i karnaj psichijatryi.

Čałavieku z taŭrom psichična chvoraha ciažka było znajści pracu, dapamohu jon atrymaŭ tady ad mnohich dziačoŭ biełaruskaje kultury, pierš za ŭsio ad piśmieńnika Janki Bryla, žurnalista i litaratara Michasia Tyčyny.

Sidarevič uładkoŭvaŭsia ŭ viaskovyja škoły i rajonnyja hazety, ale mała dzie jamu davali pracavać praciahły čas.

U 1970-ja jon aktyŭna intehrujecca ŭ minskuju valnadumnuju supolnaść,

u 1973 uvachodzić u kantakt z «Akademičnym asiarodkam».
Zasłuha Sidareviča dla niezaležnaj hramadskaj dumki Biełarusi palahaje na tym, što jon šmat u čym inicyjavaŭ dyskusiju pamiž «kulturnikami» i «palitykami».

U 1980-ja Sidarevič staŭ zaŭvažnym publicystam i litaraturnym krytykam.

U 1981–1985 pracavaŭ zahadčykam adździeła krytyki štotydniovika «Litaratura i mastactva», u 1987–1992 uznačalvaŭ litaraturny adździeł časopisu «Krynica».
Daśleduje staronki historyi Biełarusi XX stahodździa, zabaronienyja ŭ savieckaj histaryjahrafii — uźniknieńnie BNR, dziejnaść bratoŭ Łuckievičaŭ.

Sidarevič byŭ siarod udzielnikaŭ Ustanoŭčaj kanfierencyi «Martyrałohu Biełarusi»,

vystupaŭ z refieratam ab suvierenitecie na Ustanoŭčym źjeździe BNF, staŭ adnym z zasnavalnikaŭ adrodžanaje Biełaruskaje Sacyjał-Demakratyčnaje Hramady.

Redakcyja NN dałučajecca da vinšavańniaŭ i zyčyć spadaru Anatolu zdaroŭja, mocy i tvorčaha natchnieńnia.

Čytajcie taksama. Publikacyi Anatola Sidareviča ŭ NN:

Małaviadomaja historyja: hrošy dla Lenina

«Mała ich paviesić…», abo Jak lohka čałavieka možna zrabić biesčałaviečnym

U čakańni bijohrafa

Rekanstrukcyja adnoj zabastoŭki

Podźvih Alaksandra Čarviakova

Zahadkavaja hibiel Mikałaja Haładzieda

«Revalucyju rabili čystyja sercam ramantyki, jakija pavieryli demahoham»

Smutak pa Idylii: siońnia spaŭniajecca 90 hadoŭ piśmieńnicy Alenie Vasilevič

Zapałochanyja: ci možna na ich choć trochi spadziavacca?

Biełaruskaja dziaržaŭnaść paŭstała nasupierak, a nie dziakujučy balšavikam

Kamientary33

Ciapier čytajuć

Babaryka try chviliny adkazvaŭ na pytańnie, čyj Krym. Tak i nie adkazaŭ156

Babaryka try chviliny adkazvaŭ na pytańnie, čyj Krym. Tak i nie adkazaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarus pastaviŭ novuju SIM-kartku i atrymaŭ dostup da čužych pierapisak u telehramie13

«Sabačaja savieckaja sistema». Aleś Bialacki raskazaŭ pra staŭleńnie ŭ turmie da nobieleŭskaha łaŭreata8

Sabalenku druhi hod zapar pryznali najlepšaj tenisistkaj śvietu15

U Kličavie prosta pa vulicy horada špacyravała ryś VIDEA2

U Brazilii ŭrahan złamaŭ i pavaliŭ statuju Svabody VIDEA

Alaksiej Chlastoŭ dy Ina Afanaśjeva praśpiavali razam8

U Minsku zapracavaŭ novy HC. Narod sabraŭsia jašče da adkryćcia2

Ludzi navučylisia zdabyvać ahoń na 350 000 hadoŭ raniej, čym mierkavałasia

Pad Minskam vystavili na prodaž siadzibu XVIII stahodździa amal za paŭmiljona dalaraŭ1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Babaryka try chviliny adkazvaŭ na pytańnie, čyj Krym. Tak i nie adkazaŭ156

Babaryka try chviliny adkazvaŭ na pytańnie, čyj Krym. Tak i nie adkazaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić